Muzej Mimara

Muzej Mimara smješten je u središtu Zagreba, u blizini brojnih drugih kulturnih i školskih ustanova. Puno ime muzeja je Javna ustanova "Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara" – Muzej Mimara, sa sjedištem na Roosveltovu trgu 5 u Zagrebu.

"Otvaranjem Muzeja moje će srce biti ispunjeno neizmjernom radošću zbog ostvarenja mojeg životnog cilja i ispunjenja duga prema domovini i hrvatskom narodu."

Ante Topić Mimara, u Zagrebu, 31. prosinca 1985. g. Ova rečenica Ante Topića Mimare najbolje sažima domoljubne pobude koje su ga navele da svoju privatnu zbirku umjetnina daruje hrvatskom narodu. Na toj njegovoj gesti temelji se današnji Muzej Mimara.

Osnivač muzeja je Republika Hrvatska, te je u nadležnosti Ministarstva kulture Republike Hrvatske koje financira njegovu djelatnost. Osnovan je1980. godine a za javnost je otvoren 17. srpnja 1987. godine.

Mimara nudi pogled na bogatu i raznovrsnu umjetničku zbirku s djelima staroga vijeka kao i s djelima europske umjetnosti od ranog srednjeg vijeka do 20. st. Posebnu cjelinu čine djela istočnjačke umjetnosti, od bliskog i srednjeg do dalekog istoka.

Kroz više od 300 izloženih primjeraka prati razvojni put od drevnog Egipta i Rimskog carstva do poznatih venecijanskih i drugih europskih radionica. Zbirka umjetnina Dalekog Istoka sadrži predmete od rijetkih materijala poput žada, laka i roga nosoroga. Muzej posjeduje bogatu stručnu knjižnicu s 5400 naslova.

Ovaj muzej smješten u arhitektonski kompleks "donjogradskih gimnazija", podignut krajem 19. st. u duhu historicizma: riječ je o dragocjenom primjeru neo-renesansne palače, djelu dvojice njemačkih arhitekata iz Leipziga/Berlina, A. Ludwiga i L. Th. Hülssnera, specijaliziranih za projektiranje školskih zgrada. Projekt je naručen 1892., a zgrada je otvorena za javnost 1895. g., u povodu dolaska u Zagreb kralja i cara Franje Josipa I.

Povijesnu zaslugu za gradnju ima slikar i političar Izidor Kršnjavi (Našice, 1845 - Zagreb, 1927), koji je od 1891. do 1896. g. bio u Zagrebu na položaju predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu. Kršnjavi je pokrenuo niz prosvjetnih i kulturnih programa te osnovao i sagradio brojne temeljne institucije hrvatske prosvjete, znanosti i kulture.

Položajem, razvedenošću tlocrta, artikuliranim pročeljima i svečanim vizurama taj kompleks zgrada ima, uz arhitektonske, i izuzetne urbanističke i ambijentalne vrijednosti u definiranju izgleda zagrebačkog Donjeg grada. Kao zaštićeno kulturno dobro, upisano je kod Ministarstva kulture Republike Hrvatske u registar nepokretnih kulturnih dobara.